MAGAZIN ŠANSA ZA RODITELJSTVOU FOKUSU INTERESOVANJA TEŠKO JE SAOPŠTITI NAČINE I PROGNOZE LEČENJA KARCINOMA, A MORAMO ČUVATI I PLODNOST 30/03/2020 Sa prof. dr Danicom Grujičić, neurohirurgom i direktorkom Instituta za onkologiju i radiologiju u Beogradu, razgovarali smo na temu onkofertiliteta. Prof. Grujičić je studije medicine počela u Moskvi, a završila u Beogradu. Doktorirala je 1996. godine na Medicinskom fakultetu u Beogradu. Zaposlena je na Institutu za neurohirurgiju Kliničkog centra Srbije od 1984. godine, gde je od 2007. načelnica Odeljenja za neuroonkologiju. Od 2009. je redovna profesorka Medicinskog fakulteta u Beogradu. Objavila je kao autorka ili koautorka više od 250 naučnih radova, poglavlja u knjigama i monografija. Članica je Udruženja neurohirurga Srbije, Srpskog lekarskog društva i Evropske asocijacije neurohirurških društava. Tema onkofertiliteta nije dovoljno zastupljena kod nas, te smo odgovore na značajna pitanja potražili na pravom mestu kod osobe koja se nalazi na čelu Instituta za oknologiju i radiologiju kako bismo svima olakšali put u pronalaženju pravih informacija o lečenju karcinoma i fertilitetu. Da li su pacijenti uopšte, po Vašem mišljenju, upoznati s tim da mogu pre lečenja karcinoma sačuvati svoje reproduktivne ćelije kako bi kasnije ostvarili trudnoću? Mladi jesu informisani. Ja, kao lekar sam malo skeptična o takvom vidu zamrzavanja ćelija i njihovom preživljavanju. Problem kod lečenja, recimo, mladih žena sa karcinomom dojke jeste dejstvo hormonske i hemioterapije na ciklus. Mlade žene bi trebalo da idu u savetovališta o onkofertilitetu kako bi se informisale o mogućim načinima da ostvare svoju roditeljsku ulogu dok se leče od maligne bolesti. Svakako, odluka je na samim pacijentima. Kako to lečenje (hemioterapija i zračenje) utiču na plodnost? Možete li nam objasniti. Lečenje maligniteta može značajno uticati na fertilitet. Efekti terapije, privremeni ili trajni, mogu se javiti odmah ili u nekom kasnijem momentu, nakon lečenja. Verovatnoća da će lečenje karcinoma umanjiti reproduktivni potencijal zavisi od više faktora: tipa maligne bolesti, protokola lečenja i starosti pacijenta. Muški fertilitet može biti ugrožen hirurškim uklanjanjem testisa, hemioterapijom ili radioterapijom koja umanjuje broj spermatozoida i utiče na njihov genetski kvalitet. Ženski fertilitet, takođe, može biti kompromitovan svim hirurškim procedurama u maloj karlici, posebno radikalnom hirurgijom kod ginekoloških maligniteta. Onkološke procedure utiču na jajne ćelije, hormonalni status i funkciju jajnika, grlića materice i materice. Primena radioterapije dovodi do destrukcije folikula jajnika, stromalne fibroze i sledstvene atrofije jajnika, što može rezultirati trajnim sterilitetom. Posledice zračne terapije često su ireverzibilne zbog činjenice da je broj germinativnih ćelija definisan još u toku fetalnog života i da ne postoji mogućnost kasnije regeneracije. Najozbiljnija oštećenja se javljaju kod radijacije samih reproduktivnih organa. Hemioterapija smanjuje ovarijalne rezerve, može da dovede do amenorije i menopauze, dok se primenom hormonske terapije može doći do prevremena menopauza. Neke od metoda očuvanja fertiliteta podrazumevaju: krioprezervaciju jajnih ćelija i spermatozoida, krioprezervaciju embriona, krioprezervaciju tkiva jajnika, ovarijalnu supresiju sa GnRh (gonadotropinima), kao i donorsku jajnu ćeliju i surogat materinstvo. Multicentrična retrospektivna studija koja predstavlja metaanalizu od 14 studija u periodu od 1970. do 2009. godine sa preko 20000 pacijentkinja pokazala da je 1417 pacijentkinja ostvarilo trudnoću. U ispitivanju da li je trudnoća bezbedna nakon karcinoma dojke u studiji iz 2016. godine (pod nadzorom Hartman i saradnika) pokazano je da trudnoća ne utiče na ishod lečenja žena sa karcinomom dojke. Da li je veliki procenat ljudi sa karcinomom, po Vašem mišljenju, koji se još uvek nisu ostvarili kao roditelji? Smatra se da jedna od 47 žena pre 40. godine oboli od kancera reproduktivnih organa. Ranije su uglavnom starije žene oboljevale od maligniteta, a sada se ta starosna granica pomera ka mlađem životnom dobu. I mi, u skladu sa evropskim i svetskim preporukama za lečenje, gledamo kako ćemo da lečimo ženu radi najpovoljnijeg ishoda i za nju i za bebu. Ne učestvuju samo ginekolozi i onkolozi u lečenju, već lekari različitih specijalnosti i psiholog. Trudnoća kod žena koje su imale karcinom mora da se planira. Trebalo bi da prođe, u proseku, oko dve godine od lečenja maligne bolesti do trenutka ostajanja u drugom stanju. Koliko je situacija teška da se nekom ko boluje od karcinoma predloži da zamrzne svoje reproduktivne ćelije kako bi se kasnije ostvario kao roditelj? Naravno da je teško nekome saopštiti da ima malignu bolest. Na to bi trebalo dodati da je teško i saopštiti načine i prognoze lečenja, pri tome čuvajući plodnost i omogućiti da se neko ostvari kao roditelj, a da pri tome ne remeti proces lečenja osnovne bolesti. Stopa preživljavanja nakon lečenja malignih bolesti je povećana u poslednjih nekoliko decenija, ali se kao posledica evidentira značajno narušavanje plodnosti pacijenata lečenih od karcinoma. Kod muškaraca se beleži smanjenje, čak i gubitak plodne moći nakon hirurškog odstranjivanja testisa, hemio i zračne terapije. U ženskoj populaciji plodnost se narušava odstranjivanjem jajnika ili materice, ali i dejstvom potentnih citostatika i zračne terapije, jer se time uništavaju i jajne ćelije. Rešenje u ovom slučaju može da bude zamrzavanje i čuvanje spermatozoida, jajnih ćelija i embriona ili krioprezervacija pre početka radikalnih terapija. Dešava nam se da se udruženju jave muškarci koji su bolovali od nekog oblika kancera testisa, ali da nisu zamrzli spermatozoide pre lečenja. Zašto se ovo dešava? Ko nije dovoljno upoznat sa mogućnostima? Svi mladi moraju da se raspitaju o svim modalitetima lečenja, kao i da se upoznaju sa mogućnošću rada u savetovalištima za onkofertilitet. Potrebna je podrška porodice, prijatelja i kolega, jer bitka je duga i teška. Šta se sve menja saznanjem da neko boluje od raka? Kad se oboli od raka, život se menja iz korena; nikad više neće biti isti kao što je bio. Sve se promeni i preokrene u trenutku. Poznati svet se sruši, a tlo izmiče pod nogama i obolela osoba se neočekivano nađe u potpuno novom, nepoznatom svetu punim teških situacija i odluka. Dijagnoza je zastrašujuća, proces lečenja mukotrpan i dug, a prognoza i ishod bolesti neizvesni. Situacija je još teža, ako je obolela osoba prepuštena sama sebi, nema ili ne zna kome da se obrati, kome da se poveri, od koga da očekuje pomoć. Česte prateće pojave dijagnoze raka su depresija, anksioznost i povlačenje u sebe. Neophodna je služba koja može da pruži neophodne prve informacije u trenucima očaja, da usmeri obolelog u prave institucije i da mu uputi prve reči ohrabrenja i nade; služba koja može da proprati ceo tok lečenja obolelog emocionalnom podrškom i savetima u trenucima nedoumice; služba koja može da pruži podršku nakon završetka lečenja da se obolela osoba vrati u normalne životne tokove; služba koja pruža podršku na bazi ekumenizma, tj. svima jednako, bez obzira na rasu, pol, jezik, nacionalnu i versku pripadnost i sl. Postoje i onlajn mreže za podršku, naročito kod mladih od strane njihovih vršnjaka. Mnogo pacijenata ne zna da o trošku RFZO-a može pre lečenja karcinoma zamrznuti ćelije. Zašto je to tako? Potrebno je pacijente informisati putem sredstava javnog informisanja, radionicama, radom na terenu i drugim aktivnostima o mogućnosti da se ostvare kao roditelji. Bitno je da se formiraju timovi koji se bave ovom osetljivom temom onkofertiliteta, da se ozvaniči kao državni projekat kako bi informacija i modaliteti lečenja bili dostupni svim mladim obolelima iz cele Srbije. Podrška profesionalnog tima je jako bitna, pored podrške porodice, jer im to uliva nadu u njihovu pobedu. Da li uopšte postoji služba koja pacijentima daje ovakve informacije? Postoje službe koje se bave temama onkoferiliteta i koje su organizovane od nivoa primarne zdravstvene zaštite do tercijarnog nivoa. Na nivou domova zdravlja svaki lekar bi trebalo da bude upućen i informisan o najnovijim procedurama koje se rade na klinikama, o administrativnim procedurama, ali što je najbitnije da prati takve pacijente, pruža svakodnevne informacije, da bude dostupan za savet i da sve zna o takvom pacijentu. Zato je najbolje uvesti koncept porodičnog lekara, jer on tu porodicu zna najbolje od genetike do psihologije, jer im svakodnevno ulazi u kuću tokom rada na terenu. Postoji li način lečenja onkoloških bolesti, a da nema rizika po reproduktivno zdravlje i reproduktivni potencijal? Lečenje onkoloških pacijenata zahteva multidisciplinarni pristup. U timu bi trebalo da budu internisti, hiruzi, medikalni onkolozi, radiolozi, radioterapeuti i, naravno, psiholozi. Hemioterapija, pored toga što ubija maligne ćelije, ona uništava i zdrave ćelije, što može dovesti i do krvarenja, infekcije ili anemije. Može dovesti do mučnine, povraćanja, zato neki pacijenti ne mogu da izdrže konzilijarno odlučen broj ciklusa hemioterapije. Pitanje je da li neki hemioterapeutici prolaze placentnu barijeru i njihovog efekta na plod u periodu organogeneze u prvom trimestru. Potom zračna terapija u predelu tumora donjeg abdomena i male karlice, takođe, utiče na potencijalni efekat na polne ćelije. Sve su to individualni slučajevi i svaki pacijent je priča za sebe. Da li je pacijentima nakon završenog onkološkog lečenja neophodan pristanak onkologa za ulazak u IVF proces? Nije to stvar pristanka, stvar je da pacijentu bude dobro. Trudnoća sama po sebi je stanje prirodne fiziološke imunosupresije, a još ako je taj pacijent primao hemio i zračnu terapiju, može dovesti do rizika po sopstveno zdravlje. S druge strane, u trudnoći se luče i mnogi faktori rasta zbog razvoja ploda, i pitanje je njihovog efekta na rast tumorskih ćelija. Bitno je zajedno sa pacijentom doneti odluku, jer u ovom slučaju je važnije ne nauditi bolesniku, naročito ako ima veliku šansu za izlečenjem, što bismo mi lekari rekli: Primum non nocere, što znači: Prvo ne naudi. Postoji li neki preporučeni period koji treba da protekne između lečenja hemioterapijom i trudnoće? I to je individualna stvar. Pitanje je koliko će trajati lečenje, da li ima recidiva ili postoperativnog rests tumora, njegove biologije i genetike. Možda neko bude u fazi remisije dve godine i odluči da započne proces fertilizacije, ode na redovnu onkološku kontrolu i otkriju recidiv. Onda mora sve ispočetka. Bitno je sve vreme biti uz pacijenta i ne ispuštati ga iz vida. Postoji li organizovana psihološka podrška za osobe koje se leče od onkoloških bolesti? Naravno da postoji. Kod mene na Institutu za onkologiju i radiologiju Srbije (IORS) postoje psiholozi koji svakodnevno rade za onkološkim pacijentima, naročito mladim. Oni su jako bitni u procesu lečenja jer pored osnovne somatske bolesti, zaista je potrebno imati jaku volju i želju da se izdrži i uspe u tome. Prvo je stres reći mladom čoveku da boluje od maligne bolesti, potom se suočiti kada vas pitaju za prognozu, a vi morate biti iskreni, onda kada krene proces lečenja, opadanje kose, loš odgovor na terapiju, obustavljanje svakodnevnih aktivnosti, zračenja, dug boravak u bolnici, a još otvaranje pitanja potomstva u tim situacijama. Zato je bitno imati ne jednog, nego tim iskusnih psihologa. Zalažem se da se što više mladih zaposli i ostvari svoj puni potencijal u ovom procesu. Da li kampanje koje se vode kao podrška onkološkim pacijentima zaista pomažu? Pomažu, i te kako. O tome smo pričali na početku da je to neophodno kako bi se pacijenti ispravno informisali i imali povratnu informaciju od lekara. I to je prilika da mladi preuzmu, da pomognu svojim kolegama, vršnjacima, jer oni su puni entuzijazma, znanja, altruisti i pritom neiskvareni. Izvor: MAGAZIN ŠANSA ZA RODITELJSVO 6 Zabranjeno kopiranje i preuzimanje dela ili celog teksta, kao i slika iz Magazina bez navođenja izvora! TEŠKO JE SAOPŠTITI NAČINE I PROGNOZE LEČENJA KARCINOMA, A MORAMO ČUVATI I PLODNOST was last modified: October 13th, 2022 by Miroslava 0 komentara 4 Facebook Twitter Google + Pinterest Miroslava MOŽDA TE ZANIMA I OVO... KAKO POVEĆATI FAMOZNI AMH – STUDIJA OPCIJA ZA NAPREDNO TESTIRANJE KVALITETA SPERME ŠTITNA ŽLEZDA, HORMONI ŠTITNE ŽLEZDE I NJIHOV... DRUŽENJE U ŠANSI – USVAJANJE DA LI ĆE ME VTO BOLETI? ULTRAZVUK UBRZAVA SPERMATOZOIDE PROLEĆNO DRUŽENJE U ŠANSI POSAO I VANTELESNA OPLODNJA SIGURNOST I POVERENJE – KLJUČ USPEHA KRATKA PRIČA – SUŠTINA BORBE DA LI STE DOŽIVELI POBAČAJ? 18. BROJ MAGAZINA ŠANSA ZA RODITELJSTVO NAŠE PALČICE OSMEH U VTO PROCEDURI IZLAZAK NA KOMISIJU I LABORATORIJSKE ANALIZE