TEŠKO JE PRIHVATITI DONIRANE SPERMATOZOIDE

Bolno je saznanje da možete postati roditelj jedino uz pomoć donacije. Pred vama je “vapaj” čoveka koji se iskreno bori da prihvati da je upravo donacija spermatozoida jedina opcija ukoliko želi da postane otac. On nam je pisao, a mi prenosimo njegovo pismo i naš odgovor. Pokušajte da shvatite svaku reč, da razumete.

„Pozdrav, nadam se da mi možete pomoći! Prilično sam se izgubio i ne znam kako dalje… U braku sam već 5 godina. San nam je uvek bio da što pre dobijemo dete. Međutim, naši planovi nisu baš uspeli. Već 4 godine pokušavamo da dobijemo dete…i teško je, jako teško. Imali smo više puta VTO, ali svi su se pokušaji loše završili. Radili smo razne testove i rečeno nam je da je naša jedina šansa da dobijemo dete uz pomoć donacije spermatozoida. Preblago je da kažem da sam bio slomljen kad sam čuo ovu vest.

Neposredno pre karantina, moja supruga i ja počeli smo da razgovaramo o donaciji spermatozoida kao opciji. Nažalost, iako je bilo toliko argumenata ZA, ja jednostavno nisam mogao da smetnem s uma ideju da bi naša beba bila biološko dete drugog muškarca. Onda se dogodio karantin, klinike su se zatvorile, a rasprava o IVF-u privremeno je prestala. Znam da će vam zvučati čudno, ali vreme kada se svet suočava s katastrofom za mene je bilo vreme kada je život odjednom izgledao mnogo bolje! Supruga i ja smo opet počeli da uživamo u međusobnom društvu. Reči “donor sperme” više nisu bile deo naših svakodnevnih rasprava. Uz to, prestala je da mi zabranjuje da popijem pivo! Poslednja dva meseca sedimo u bašti, uživamo u toplom vremenu i u životu kakav je bio pre nego što smo uopšte započeli razgovor o tome da imamo dete.

Sada se bojim. Vidim kako se svet polako vraća u pređašnje stanje. Otvorene su VTO klinike i stvari se ponovo pokreću. Znam da će moja supruga započeti razgovor o ponovnom pokretanju vantelesne oplodnje, ali ne znam da li mogu to zaista da prihvatim! Verovatno zvučim neuko i sebično, ali jednostavno mislim da ne mogu da gledam kako u njenom telu raste dete drugog muškarca. Želim da dete bude moje! Jednostavno, ne mogu to da učinim, ali ne mogu ni ženu da izgubim. Jako je volim i želim da je usrećim. Jednostavno, ne vidim rešenje.

Ne znam kako i da li mogu da promenim svoj pogled na ovo. Možete li mi pomoći da promenim pogled na donaciju spermatozoida? Možete li mi pomoći da prihvatim da će sve biti u redu i da neću imati problem sa prihvatanjem svoje žene ili bebe?“

Puno vam hvala, J.”

A evo kako smo odgovorili!

Hvala vam što ste kontaktirali Centar za vantelesnu oplodnju. Žao mi je što čujem za vašu situaciju i gubitke koje ste doživeli na svom putu stvaranja porodice. Došli ste do tačke u kojoj je donacija preporučeni način lečenja i, naravno, to je za vas šok i vrlo je uznemirujuće. Takođe, došlo je do privremenog zatvaranja klinika. Osećanja su vam pomešana. Pokušaću da sve što imam sažmem u dva ili tri saveta.

Iako se uglavnom ljudi raduju zbog postupnog ukidanja ograničenja zbog pandemije, mnogi se ljudi, poput vas, plaše. Pauza u užurbanom, i često pretrpanom životu, uključujući proces lečenja neplodnosti, može biti dobra za nas. Naravno, neki su ljudi imali pritisak na poslu i u porodici, a onima koji započinju lečenje neplodnosti karantin je bio vrlo stresan, dok je onima koji su u postupku lečenja stvarao priliku da udahnu vazduh. I kako se sad suočiti sa stvarnošću da vam je neophodna donacija spermatozoida?

Najpre znajte, vaša reakcija je prirodna i vrlo česta. Proživeli ste višestruke gubitke, a gubitak genetske veze s detetom koje biste mogli imati nikako nije lak. Ali, možete raditi na tome da to prihvatite. (Dodajem da je, takođe, prihvatljivo da odlučite da ne idete ovim putem, ali se morate oko toga oboje složiti.)

Sigurno se nećete iznenaditi ako vam kažem da vam psihološko savetovanje može pomoći.

U okviru Centra za vantelesnu oplodnju možete zakazati besplatno savetovanje sa stručnim licima na kom možete prisustvovati sami ili sa suprugom, kako se dogovorite. Takođe, ukoliko se budete odlučili za donaciju spermatozoida, obavezni ste da prisustvujete nizu razgovora i savetovanja o svemu što ulazi u postupak, a uobičajeno je da ljudi idu na psiho terapiju kako bi im se pomoglo u emotivnom prihvatanju svega.

Ako ne želite savetovanja, pokušajte da pronađete muškarce sa sličnim izazovima ili problemima i da sa njima podelite ono što mislite i osećate. Postoje, bar u inostranstvu, različite mreže za začeće putem donora, pa ljudi tako mogu telefonski razgovarati sa ljudima koji su dobili decu uz pomoć donacije kako bi im preneli njihova iskustva. Možda da probate i tako nešto? Ovo može biti potpuno anonimno.

Ako uzmemo za primer recimo Veliku Britaniju za koju postoje tačni podaci, zna se da se za godinu dana rodi oko 2000 dece iz doniranog materijala, a za Srbiju nemamo nikakve podatke, mada znamo da je sve učestalije. Ono što je nama i našem društvu poznato kao “normalna porodica“ s decom koja žive s dva genetski povezana roditelja, postaje model manjinske porodice (uzimajući u obzir usvojenu decu, hraniteljske porodice, samohrane roditelje, pastorke, kao i decu dobijenu pomoću donacije). Razmislite i o tome da li biste rekli detetu ili ne, mi se zalažemo za to da je poželjno da se detetu rano govori o poreklu. Deca to vrlo dobro prihvataju, ali to ne znači da nemaju pitanja ili nedoumica kroz život. Znamo da su voljena i podržana deca, odgajana u atmosferi iskrenosti, psihološki zdravija od one dece koja su odgojena s porodičnim tajnama, koje obično u nekom trenutku izađu na videlo.

Ako o tome razmišljate s dečje tačke gledišta, oni nemaju pojma ko su njihovi roditelji osim dveju odraslih osoba koje se vole (ako se ponekad i posvađaju); ne odrastaju razmišljajući jesu li ili nisu nosioci vaše genetike i ne osuđuju vas zbog toga. Rečeno im je rano i s poverenjem, pa to prihvataju kao deo svoje priče. Vaša će se deca vezati za vas jer ste vi njihov otac. Tačka.

Ukoliko i vi imate bilo koje pitanje u vezi sa lečenjem neplodnosti, donacijom, psihološkom podrškom ili bilo čim drugim, slobodno nam se javite ili na telefon 0800 333 030 ili na imejl info@dev.sansazaroditeljstvo.org.rs

Autorka: Dragana Krstić
Šansa za Roditeljstvo

IZVOR: MAGAZIN ŠANSA ZA RODITELJSTVO 11

Zabranjeno kopiranje i preuzimanje dela ili celog teksta, kao i slika iz Magazina bez navođenja izvora!

Pronađite temu ili članak koji Vas zanima

ili odaberite neku od tema