MAGAZIN ŠANSA ZA RODITELJSTVO ŠANSINI VEBINARI – VAŽNA PITANJA I ODGOVORI 08/11/2022 Vrlo često nam se obraćate sa pitanjima koju kliniku i kog lekara da odaberete za proces vantelesne oplodnje. To zapravo i jeste veliko pitanje i važna odluka kada planiramo VTO postupak jer svi želimo da naši izbori pospeše, a ne da umanje šanse za uspeh. Koju kliniku da izaberem? Koji lekar je „najbolji”? Šta treba da koristim od dodatnih lekova i suplemenata? Koje analize dodatno da uradim da poboljšam šanse? Ima li nešto uticaja na moj organizam i krajnji ishod vantelesne oplodnje? Ovo su pitanja sa kojima se mi u Udruženju Šansa za roditeljstvo i Centru za vantelesnu oplodnju susrećemo svakodnevno. Na ta, ali i mnoga druga pitanja pokušali smo da odgovorimo uz pomoć naših dosadašnjih učesnika na Vebinarima. Predstavili smo vam klinike, lekare, suplemente i prenatalne testove, jer ko bi bolje odgovorio na ovu temu od onih čije odgovore iščekujete. Pred vama su odgovori na neke od najčešćih nedoumica, sažetih sa prvog i drugog Vebinara, a učestvovali su: Klinika za reproduktivno zdravlje Pronatal Beograd, generalni uvoznik i distributer suplemenata Vidapharm, Specijalizovana ginekološka bolnica za lečenje infertiliteta Gemma Clinic i predstavnici prenatalnog testa Verified (Cord Ips). Učesnici vebinara bili su: Prof. dr Vinka Vukotić Maletić, urolog Ivana Radovanović, magistar farmacije Dr Milan Milenković, specijalista ginekologije i akušerstva Milica Krstivojević, klinički embriolog Dr Ljubiša Marjanović, ginekolog Dr Aleksandar Paunović Borislav Simović, molekularni biolog i embriolog Prof. dr Sanja Sibinčić, ginekolog Dr Milica Ilić, specijalista ginekologije i akušerstva Ovom prilikom im se zahvaljujemo! U KOM PROCENTU JE MIKRO TESE REŠENJE U POPULACIJI MUŠKARACA SA DIJAGNOZOM AZOOSPERMIJE? Prof. dr Vinka Vukotić Maletić: Kod pacijenata sa azoospermijom kod većine ima smisla raditi Mikro TESE. To ne znači da ćemo kod svih naći spermatozoide. Ima pacijenata koje savetujem da uopšte ne rade ovu proceduru, ukoliko je mogućnost da se nađu spermatozoidi veoma mala. To su pacijenti koji imaju prisutan neki genetski problem, recimo, Klinefelterov sindrom, kod kojih je, ukoliko su testisi manji, mogućnost da se nađu spermatozoidi veoma mala. Takođe, kod nekih pacijenata sa delecijom Y hromozoma najčešće nema smisla uopšte pokušavati Mikro TESE. Mada, moram priznati, čak i ako predočim pacijentima da je mogućnost da se nađu spermatozoidi veoma mala, većina ne odustaje od ove metode. Stvarno je retkost da odmah kažu da neće ni da pokušaju. Kod svih pacijenata sa azoospermijom, kod kojih se radi Mikro TESE, mogućnost da se nađu spermatozoidi je približno 50%. Činjenica je da ne postoji nijedan parametar uz koji sa sigurnošću možete proceniti unapred da li ćemo ih naći ili nećemo. KOLIKO SE PROCEDURA MIKRO TESE RAZLIKUJE OD PROCEDURE BIOPSIJE ILI PUNKCIJE I ŠTA TO VIŠE MOŽE DA SE URADI UZ MIKRO TESE? Prof. dr Vinka Vukotić Maletić, urolog: Značajno se razlikuju metode. Rade se i sada dijagnostičke biopsije, nažalost. Dakle, pacijent se uputi na dijagnostičku biopsiju, što znači da se tom prilikom uzme malo parče tkiva, koje se pošalje patologu, a čak i ako u tom malom parčetu tkiva nađete spermatozoide, nemate mogućnost da ih zamrznete, iz prostog razloga što se to radi u urološkim ustanovama, a Mikro TESE mora da se radi u ustanovama gde imate embriologa koji će, ukoliko nađe spermatozoide, odmah da ih zamrzne. Dijagnostička punkcija je potpuno besmislena. Da objasnim, imamo nekoliko mogućnosti. Imamo TESE, gde se prave mali isečci na tkivu testisa i uzimaju se ti mali delovi koje embriolog gleda. Mikro TESE se suštinski razlikuje utoliko što se kod nje široko otvara testis i gleda se pod uveličanjem mikroskopa. Što je uveličavanje veće, to je veća šansa da ćete naći šire kanaliće u kojima je veća verovatnoća da će se naći spermatozoidi. Mikroskop u klinici Pronatal Beograd ima mogućnost uveličavanja i 23 puta. ŠTA JE OD NALAZA POTREBNO PONETI KOD UROLOGA AKO JE PRISUTNA DIJAGNOZA AZOOSPERMIJE, UTVRĐENA SPERMOGRAMOM? Prof. dr Vinka Vukotić Maletić, urolog: Kod azoospermije je potrebno uraditi hormonske analize (FSH, LH, PROLAKTIN, TESTOSTERON, INHIBIN B, D VITAMIN), a može se razmisliti o tome da li pre ili nakon pregleda treba uraditi analize kariotipa i delecije Y hromozoma. Kod azoospermije je ovo preporuka i to je bitno. KOD KOJIH DIJAGNOZA MOŽE DA POMOGNE PROXEED PLUS? Dr Aleksandar Paunović, Vidapharm: Kod dijagnoze oligospermije je dokazano da Proxeed Plus veoma pomaže. Naravno, kada postoji dijagnoza azoospermije sam Proxeed ne može da stvori veći broj spermatozoida nego što postoji. Dakle, ukoliko postoji neki određeni broj spermatozoida, na njih svakako i sigurno može da utiče suplement Proxeed Plus, a to dokazujemo petnaestogodišnjim radom i postojanjem na tržištu. Kroz petnaest godina kliničkih studija smo videli da i taj mali broj spermatozoida koji postoji, njihov energetski bilans, njihov kvalitet i zaštitu daju sastojci koji se nalaze u Proxeed-u. Ti sastojci mogu da pomognu da spermatozoidi budu daleko kvalitetniji. DA LI JE OBAVEZNO URADITI HISTEROSKOPIJU PRED VANTELESNU OPLODNJU? DA LI SKREČING ENDOMETRIJUMA UTIČE NA IMPLANTACIJU? Dr Ljubiša Marijanović, ginekolog – Pronatal Beograd: Nisam tog stava. Ja sam za to da se poštuju indikacije. Ukoliko na osnovu ultrazvuka ili nekih podataka koje dobijemo posumnjamo na nešto, pa ima smisla uraditi histeroskopiju, to je u redu. Ukoliko je endometrijum savršen, pravilan, dobre debljine, mislim da to nije intervencija za sve pacijente, nego treba proceniti kome šta treba da se uradi. Kada govorimo o skrečingu, moram reći da je jedno vreme to bilo veoma aktuelno, ali prema nekim novim saznanjima nema dokaza da on pospešuje implantaciju. Nakon prvog neuspelog pokušaja, iako je to za pacijente katastrofa, lekari i embriolozi nauče dosta iz njega, u smislu kako je pacijentkinja odreagovala, šta je dobijeno, koja vrsta oplodnje je bolja itd. Ukoliko imate mladu ženu kod koje su neprohodni jajovodi ili mladu ženu kod čijeg je partnera loš spermogram i negde se može naslutiti šta je problem, a govorimo o periodu pre prvog postupka vantelesne oplodnje, ne vidim zašto bi se radila histeroskopija u tom trenutku i smatram da za sve treba imati indikaciju. DA LI JE TAČNO DA JE USPEŠNOST VANTELESNE OPLODNJE VEĆA SA SVEŽIM NEGO SA ZAMRZNUTIM EMBRIONIMA? Prof. dr Sanja Sibinčić, ginekolog – Pronatal Beograd: U toj temi postoji zaista veliki broj radova koji su pokazali da je veći broj uspešnih transfera bio u postupku sa svežim embrionima. Međutim, pre par godina pojavile su se tzv. freeze all tehnike koje su pokazale da je podjednako visok broj trudnoća nakon odmrznutih embriona. Naša iskustva su takva da mi uvek vraćamo embrione odmah, ukoliko postoje uslovi da se odmah vrate (ako nije prisutna hiperstimulacija ili neka druga prepreka). I naravno, ukoliko imamo neki broj embriona za zamrzavanje to i uradimo i tako ih ostavimo za naredni transfer, ukoliko taj prvi ne bude uspešan. DA LI MOŽEMO LEČITI ENDOMETRIOZU? Prof. dr Sanja Sibinčić, ginekolog – Pronatal Beograd: Endometriozu možemo lečiti operativnim putem i konzervativnim putem, odnosno lekovima. To zavisi od toga koliko je napredovala endometrioza, koja je starost žene, da li je već rađala ili nije. To je već niz faktora, međutim, definitivno postoje protokoli za lečenje endometrioze. POSTOJI LI LEK ZA ENDOMETRIOZU? Dr Ljubiša Marijanović, ginekolog – Pronatal Beograd: Endometrioza spada u hormonski zavisne tumore. Dakle, u prisustvu estrogena te promene rastu, a u trudnoći je mnogo veći nivo progesterona, tako da se tada te promene redukuju. Što se tiče IVF-a i endometrioze, tu postoje brojne debate, i dalje se vode polemike o tome šta je pametnije uraditi. Sada Evropsko udruženje za humanu reprodukciju i embriologiju ima novu preporuku da pacijentkinje sa endometriozom koje planiraju trudnoću ne treba da uzimaju nikakve hormonske terapije – kontraceptive, a ukoliko su te promene veće od 4 cm, savet je da se leče operativno. Ukoliko se već ranije obavila jedna intervencija uklanjanja endometrioze, ne treba ponavljati operaciju. Ako je pacijentkinja mlađa od 35 godina i ako ima prohodne jajovode, onda ima smisla probati i inseminaciju. DA LI POSTOJI PRENATALNI TEST KOJI DETEKTUJE BOLEST SMA O KOJOJ SE SVE VIŠE GOVORI? Ivana Radovanović, magistar farmacije – Verified, Cord Ips: To je često pitanje u poslednje vreme. Ne postoji prenatalni test koji može da pokaže spinalnu mišićnu atrofiju, zato što je to bolest koja se događa na nivou pojedinačnih gena. Dakle, desi se mutacija na određenom genu i ukoliko oba roditelja imaju baš taj identičan izmenjeni gen, 25% je šansa da njihovo dete ima razvijenu formu te bolesti. Takav test ne postoji, u smislu toga da se analizira DNK trofoblasta posteljice, već se analiziraju uzorci krvi roditelja i radi se analiza genoma – da li su oni nosioci gena za spinalnu mišićnu atrofiju. OD ČEGA ZAVISI USPEH VANTELESNE OPLODNJE? Milica Krstivojević, klinički embriolog – Gemma Clinic, Beograd: Kvalitet embriona zavisi od kvaliteta jajne ćelije i kvaliteta spermatozoida. Nažalost, trenutno nemamo nikakve merne jedinice kojima bismo izmerili da li će se kvalitetna blastocista usaditi ili neće. Imamo mogućnost da testiramo genetiku embriona pre nego što ga vratimo u matericu, to je jedino što možemo, a ni za endometrijum ne možemo mnogo toga precizno da kažemo. Mnogo zavisi i od opšteg stanja organizma. Ponekad imamo najbolji embrion, a desi se da ne uspeva. A ponekad ima fragmentacije i nije najbolji izgled, a dođe do trudnoće. Mi ocenjujemo kvalitet ćelija. Ocenjuje se kvalitet blastociste na osnovu kvaliteta ćelija koje će dati bebu, na osnovu kvaliteta ćelija koje će dati posteljicu i na osnovu toga da li je krenula u hečing ili nije. ŠTA SVE MOŽE DA SE VIDI IZ PRENATALNOG TESTA? Borislav Simović, molekularni biolog i embriolog – Verified, Cord Ips: Prenatalni test je u stvari test na hromozomopatije. Tu gledamo hromozome – da li su u višku ili manjku, gledamo neke strukturne promene. Konkretno, radi se o određenim delecijama, mikrodelecijama ili nekim duplikacijama. Imamo opciju to da vidimo. Kada je u pitanju trudnoća iz vantelesne oplodnje, mi uvek preporučujemo da se uradi malo detaljniji test, upravo zbog onoga što savetuju lekari. U Srbiji ne radimo prenatalnu dijagnostiku ni skrining kao metode testiranja embriona pre samog transfera i zato je važno da proverimo čitav genom. DA LI JE KOD ŽENA SA NISKOM VREDNOŠĆU AMH-a BOLJE RADITI POSTUPAK BEZ STIMULACIJE I ŠTA JE DOBRO ZA KVALITET JAJNIH ĆELIJA? Dr Milan Milenković, specijalista ginekologije i akušerstva – Gemma Clinic, Beograd: AMH je vrednost koja pokazuje koliko ima jajnih ćelija, koliko ih je ostalo, a o samom kvalitetu jajnih ćelija AMH ne govori mnogo. Zavisi da li nizak AMH ima žena od 37 godina ili žena od 42 godine. U svakom slučaju mnogo je bolje pažnju usmeriti na hormon FSH jer je on mnogo bolji parametar. Kod žena kod kojih se vrši transplantacija jajnika i kada kod te žene dođe do menstruacije i dođe do pada FSH-a, šanse za trudnoću rastu. Treba više faktora uzeti u obzir – koliko imaju godina, koliko vremena pokušavaju, kakav je spermogram, koliko ima antralnih folikula na ultrazvuku. To je dosta kompleksno i samo na osnovu AMH hormona se ne može reći ništa konkretno. KOLIKO SE I DA LI SE STVARNO EMBRYOGLUE PONAŠA KAO LEPAK PREMA EMBRIONU I MATERICI? Milica Krstivojević, klinički embriolog – Gemma Clinic, Beograd: Iako svi koristimo Embryoglue, da li će se embrion usaditi u matericu najviše zavisi od kvaliteta embriona. Postoje brojni medijumi, postoje različite škole za vantelesnu oplodnju u Americi, Evropi, Australiji… Svi koristimo drugačije kultivacijske medijume i ne možemo svi raditi uniformno. Jednostavno, ne postoji ništa što možete da uradite, a da to znači da će se embrion sigurno usaditi. DA LI U TOKU POSTUPKA VANTELESNE OPLODNJE TREBA RADITI ANALIZE HORMONA I KOJE? Dr Milan Milenković, specijalista ginekologije i akušerstva – Gemma Clinic, Beograd: Estradiol raste kako napreduje stimulacija i to dobro korelira sa ultrazvukom. Lično, retko preporučujem da se urade hormoni jer je iskustvo pokazalo da je dovoljan pregled ultrazvuka. Izuzetak je kada je prisutan rizik od hiperstimulacije, pa u tim situacijama proveravam estradiol. Moram da kažem da se nivo progesterona još samo u studijama povezuje sa smanjenim šansama za trudnoću, ali to još nije ušlo u kliničku praksu i mi to ne radimo, u principu. DA LI HIDROSALPINKS MORA DA SE ODSTRANI I DA LI SEPTUM PREDSTAVLJA VELIKU PREPREKU ZA VTO? Dr Milica Ilić, specijalista ginekologije i akušerstva – Gemma Clinic, Beograd: Ukoliko nema nikakvih kliničkih simptoma, odnosno, ukoliko žena nikada nije imala oticanje tečnosti kroz vaginu i gde je samo slučajno nađen hidrosalpinks, ne mora da se radi nikakav operativni zahvat. Ukoliko je došlo do oticanja tečnosti, onda se predlaže, ne uvek radikalno uklanjanje jajovoda, jer to ni ne može uvek da se obavi, već klemovanje, odnosno stavljanje jednog klipsa koji onemogućava tu komunikaciju između jajovoda i materice. Sam hidrosalpinks može da utiče i na uspeh vantelesne oplodnje, a što se tiče septuma materice, on svakako smeta, ali to je dosta individualno. Imate žene koje imaju dvorogu matericu, pa rode decu, ili izražen septum, pa nikada ni ne saznaju da imaju to… A ima žena koje imaju poteškoća sa zatrudnjivanjem kod vrlo malih pregrada, pa je onda vrlo jednostavno pregradu histeroskopijom ukloniti. Nije uvek jednostavno, ali je treba ukloniti. DA LI JE MOGUĆE RADITI PRENATALNI TEST KOD TRUDNOĆA KOJE SU DOBIJENE UZ POMOĆ DONIRANOG MATERIJALA? Borislav Simović, molekularni biolog i embriolog – Verified, Cord Ips: Moguće je uraditi prenatalni test u ovim trudnoćama zato što mogu da se, novom tehnologijom, razdvoje DNK koje su poreklom majčine i bebine DNK, zato što su bebine manjeg fragmenta u odnosu na majčine. Zato imamo taj momenat fetalne frakcije, koji izražavamo na svakom nalazu koji odražava procenat te slobodnoćelijske DNK, poreklom od posteljice ploda u majčinoj krvi. KAKO DA POBOLJŠAMO DEBLJINU ENDOMETRIJUMA? Dr Milan Milenković, specijalista ginekologije i akušerstva – Gemma Clinic, Beograd: Ultrazvuk je danas najbolja metoda da mi pravimo monitoring endometrijuma, ali daleko od toga da je idealna. Ako žena ima redovne menstruacije, najbolje je da se transfer radi u prirodnom ciklusu i tada su najbolji rezultati. Ako ima policistične jajnike, može da se indukuje lekovima ili da se radi u prvom delu sa estrogenima, a posle da se dodaje progesteron, ali kažem, kompleksno je i ne treba se fokusirati na tu debljinu endometrijuma. Bitna je i debljina i izgled… Ultrazvuk jeste najbolji način koji danas imamo da pratimo endometrijum, ali daleko od toga da je to idealno. Mi još uvek ne razumemo te procese na molekularnom nivou i šta se sve dešava sa endometrijumom. Tu je jedan dijalog između endometrijuma i embriona, dosta je kompleksno i može doći do trudnoće i sa debljinom endometrijuma od 4 mm, a šanse su smanjene. Recimo, kad radimo transplantaciju materice, endometrijum je jako tanak, a mi imamo trudnoće u skoro 100 odsto. NAKON ZAMRZAVANJA EMBRIONA, KAKO SE RADI ODMRZAVANJE? Milica Krstivojević, klinički embriolog – Gemma Clinic, Beograd: Embrion se zamrzava tako što se voda iz embriona izvlači napolje, jer kao i svaka voda, kad se zaledi, ona pravi kristal i to oštećuje embrion. Dakle, izvlači se voda napolje, a umesto vode se ubacuje šećer u embrion i dobija se staklasta struktura. Nakon toga se radi ultra brzo zamrzavanje – vitrifikacija. Proces zamrzavanja ide u smeru da se smanjuje procenat vode, a povećava koncentracija šećera u samom embrionu, dok je proces odmrzavanja obrnut. Dakle, izvlače se šećeri iz embriona, ubacuje se voda i samim tim se embrion vraća u prvobitno stanje. Zamrzavanje traje 45 sekundi, a kada je odmrzavanje u pitanju, postoji nekoliko koraka. U prvom medijumu embrioni stoje jedan minut, u drugom tri minuta, u trećem pet minuta. Svakako je potrebno nekoliko sati da se embrioni povrate u prvobitno stanje, pogotovo ako su u stadijumu blastociste. Blastocista je, pre nego što se zamrzne, jedna šuplja lopta koja u sebi ima drugu loptu koja nije šuplja, već je puna. Od te pune lopte će biti beba, a od ove šuplje posteljica. Ona tokom zamrzavanja kolabira i vi dobijete jednu grupicu ćelija, koja je pet puta manja nego što je dobro ocenjena blastocista i potrebno je negde oko dva i po sata da se potpuno vrati u stanje da se može oceniti kvalitet pre embriotransfera. Ukoliko želite da pogledate snimke vebinara, svratite na naš YouTube kanal, snimili smo ih za vas – ŠANSINI WEBINARI Autorka: Dragana KrstićŠansa za Roditeljstvo Izvor: MAGAZIN ŠANSA ZA RODITELJSTVO 14 Zabranjeno kopiranje i preuzimanje dela ili celog teksta, kao i slika iz Magazina bez navođenja izvora! ŠANSINI VEBINARI – VAŽNA PITANJA I ODGOVORI was last modified: December 16th, 2023 by Miroslava 0 komentara 0 Facebook Twitter Google + Pinterest Miroslava MOŽDA TE ZANIMA I OVO... 18. BROJ MAGAZINA ŠANSA ZA RODITELJSTVO PORUČI BESPLATAN PRIMERAK NOVOG MAGAZINA GDE MOŽETE PREUZETI NOVI 18. BROJ MAGAZINA... VTO REČNIK 17. BROJ MAGAZINA ŠANSA ZA RODITELJSTVO PROBLEM O KOM SE RETKO GOVORI –... KAKO FUNKCIONIŠE DONACIJA REPRODUKTIVNIH ĆELIJA U SRBIJI DA LI ZAJEDNIČKI TRANSFER DOBROG I LOŠIJEG... MOJE IME JE STRAH ŠTA PREDSTAVLJA KAFICA U CENTRU ZA VANTELESNU... NAŠ PUT DO RODITELJSTVA KROZ USVAJANJE ŽELIM TI… ŠANSINI VEBINARI – VAŽNA PITANJA I ODGOVORI PRVI KORACI U OTKRIVANJU PROBLEMA I LEČENJU... MIKOPLAZMA I UREAPLAZMA