Da bismo uopšte rekli da se radi o paru koji ima problem sa začećem, moramo jasno da definišemo takvu grupu pacijenata. Kod parova kod kojih je žena mlađa od 35 godina i kod kojih ne dolazi do ostvarivanja trudnoće u periodu od godinu dana, kažemo da se radi o infertilitetu.
Ukoliko je žena starija od 35 godina, taj period je kraći i on je 6 meseci.
🔬 Testiranja i uzroci
Testovi koje bi trebalo uraditi prilikom tog ispitivanja, a na osnovu toga doneti s jedne strane odluku o načinu lečenja — da li će se raditi inseminacija ili vantelesna oplodnja, a s druge strane sagledati uzročno-posledične veze i, ukoliko je moguće, definisati jasan uzrok infertiliteta — tada je lečenje uvek lakše.
Dešava se, međutim, da kod otprilike 20% parova, uprkos svim primenjenim analizama, ne možemo da otkrijemo uzrok, odnosno sve analize koje su danas u upotrebi pokazuju da su nalazi uredni, i tada kažemo da se radi o infertilitetu nepoznatog porekla, odnosno o idiopatskom infertilitetu. 😐
Ipak, bez obzira što ne poznajemo uzrok, postupci vantelesne oplodnje u najvećem broju slučajeva su uspešni i kod takve grupe parova.
🗣️ Anamneza i stil života
Prvi korak prilikom ispitivanja uzroka infertiliteta je razgovor (anamneza) sa parom. Kada je anamneza u pitanju, posebno nam je bitno da steknemo predstavu o stilu života para.
Najveći faktori rizika za vantelesnu oplodnju su pušenje i gojaznost. Pušenje znatno utiče na broj i kvalitet spermatozoida, ali i na broj i kvalitet jajnih ćelija. Gojaznost i nedovoljna fizička aktivnost imaju slične uticaje.
Drugi bitni faktori su korišćenje alkohola, redovan san, radno okruženje… U celini je bitan sveobuhvatan pristup, kako bi se čitav organizam doveo u što bolje, zdravije stanje, pa samim tim poboljšalo i stanje reproduktivnog sistema muškarca i žene.
🧘 Fizička aktivnost tokom VTO
Kada je u pitanju fizička aktivnost tokom procesa vantelesne oplodnje, preporučuju se plivanje i joga, osnovni nivo joge i vežbe koje se odnose pre svega na opuštanje, a izbegavati vežbe koje mogu da uzrokuju pritisak na stomak i matericu. Ne preporučuju se vežbe sa dizanjem tegova.
Posebno je bitno da 24h nakon embriotransfera treba izbegavati bilo kakve vežbe, tople kupke i saune, a preporučuje se odmaranje, najbolje uz omiljenu seriju.
Naredne dve nedelje u odnosu na embriotransfer preporučuju se lagane šetnje, po mogućstvu u prirodi.
🧫 Ginekološke analize kod žene
Kada se donese odluka da par ulazi u postupak vantelesne oplodnje, potrebno je uraditi određene analize.
Kod žene je to jedan opšti, kompletan ginekološki pregled koji podrazumeva PAPA nalaz, kolposkopiju, ultrazvuk i briseve, od kojih posebno treba istaći bris na hlamidiju. 🧪
Najbolje je uraditi 3D ultrazvuk radi dijagnostike potencijalnih urođenih anomalija materice, ali i stečenih promena, koje bi mogle da naruše anatomiju materice.
U okviru ultrazvučnog pregleda za infertilitet, posebno je značajno odrediti broj antralnih folikula, pod kojim se podrazumevaju folikuli jajnika veličine 2–9 mm. Granična vrednost, kada govorimo o smanjenoj rezervi jajnika, je 5–7 folikula. Broj antralnih folikula može da bude i povišen (12 ili više) po jajniku, i tada govorimo o sindromu policističnih jajnika (PCOS).
Veoma je bitna i zapremina jajnika, i ona ne bi trebalo da bude manja od 3 ml, ali ni veća od 10 ml.
Smanjena zapremina ide u prilog smanjenoj ovarijalnoj rezervi, a veća u prilog PCOS.
Kod žene treba uraditi i kompletan hormonski status (reproduktivne hormone i hormone štitaste žlezde). Od hormona je posebno bitan AMH (anti-Milerov hormon), koji veoma dobro procenjuje ovarijalnu rezervu, odnosno funkciju jajnika, i u skladu je sa ultrazvučno izmerenim brojem antralnih folikula.
Posebnu pažnju treba obratiti na endometrijum i njegovu debljinu. Idealno bi bilo da debljina endometrijuma bude veća od 8 mm (8–13 mm) u kasnoj proliferativnoj fazi sa troslojnim izgledom. Središnja linija endometrijuma predstavlja spoj prednjeg i zadnjeg zida materice, dok druge dve linije predstavljaju granicu endometrijuma i miometrijuma.
Na povećanje debljine endometrijuma može se uticati na nekoliko načina: estrogenska terapija, od suplemenata se preporučuje upotreba L-arginina i vitamina E, akupunktura, kao i PRP endometrijuma. 💊🌸
🧪 Provera prohodnosti jajovoda
Ukoliko se na osnovu analiza utvrdi da par ispunjava kriterijume da se ipak može pokušati sa inseminacijom pre postupka vantelesne oplodnje, potrebno je proveriti prohodnost jajovoda.
Preporučena procedura za proveru prohodnosti jajovoda i patologije šupljine materice je HyCoSy.
Ova procedura podrazumeva upotrebu ultrazvučnog kontrasta koji se ubacuje u šupljinu materice i prati njegov prolaz kroz jajovode u trbušnu duplju.
Proceduru je idealno izvoditi uz primenu 3D ultrazvuka.
Prednosti ovakve procedure u poređenju sa klasičnim HSG-om su bezbolnost, pa na taj način ne zahteva primenu anestezije, a uz primenu ultrazvuka sa veoma visokom sigurnošću se dobijaju rezultati — umesto rendgenskog zračenja.
Druga procedura za proveru prohodnosti jajovoda i veoma dobar uvid u patologiju šupljine je sono HSG (SHSG).
Ova procedura je ista kao prethodno opisana, samo što se umesto ultrazvučnog kontrasta koristi fiziološki rastvor.
Treća opcija je HSG, čiji su veliki nedostaci primena anestezije zbog bolnosti procedure, kao i primena rendgenskog zračenja.
Poslednja opcija je laparoskopija, minimalno invazivna procedura koja nam daje najprecizniju sliku o prohodnosti jajovoda, ali i čitave anatomije male karlice — ali je i najagresivnija metoda od sve četiri. 🔍
🧠 Psihološki faktori i stres
Uticaj psiholoških faktora i stresa na proces vantelesne oplodnje je značajna tema istraživanja. Stres može uticati na hormonalnu ravnotežu i opšte zdravlje, što potencijalno može uticati na uspešnost vantelesne oplodnje. 😔
Psihološki faktori kao što su anksioznost, depresija i emocionalna dobrobit igraju ključnu ulogu u tome kako pojedinac reaguje na proces vantelesne oplodnje. ❤️
