Embrioni, embrioni, embrioni, prebrojavanje, kvalitet, oplodnja..sve nam zavisi od ovih termina. Mnogo pitanja a mnogo i odgovora a u tekstu u nastavku smo obuhvatili 8 zanimljivih činjenica o embrionima.
1. Kako se generiše i koliki je embrion u početku?
Ljudski embrion je rezultat spajanja jajne ćelije sa spermatozoidom. Iz tog spoja nastaje njegova prva ćelija, koja se zove zigot. To je ćelija prečnika manjeg od 1 mm, okružena omotačem koji će je štititi do trenutka implantacije. Faza zigota je kratka, traje otprilike 25-28 sati, i od ovog trenutka se neprekidno dešava podela.
2. Kako možemo znati da li se embrion dobro razvija?
Prvog dana razvoja, pravilno oplođena jajna ćelija pokazuje dva jezgra, jedno sa genetskim materijalom jajne ćelije, a drugo sa genetskim materijalom spermatozoida. Nakon toga, ova jezgra se spajaju i počinje embrionalna podela. Embrion sa optimalnom stopom razvoja na dva dana kulture, ima 4 ćelije, a na 3 dana 8 ćelij. Nakon ove faze ćelije se spajaju i njihovo brojanje više nije moguće. Na 5/6 dana kulture, ako sve prođe dobro, trebalo bi da je formirana složena struktura sastavljena od oko 200 ćelija.
3. Kako se embrion dobrog kvaliteta razlikuje od drugog?
Iako se čini vrlo brzo, ritam deobe embriona u ovim prvim danima, kao i izgled njegovih ćelija, već govori o njegovom kvalitetu. Iz tog razloga, neophodno je stalno posmatrati evoluciju. Pored brojanja ćelija, treba primetiti da li imaju sličnu veličinu i homogen izgled i da li su se podele desile u tačno vreme. Svi ovi parametri utiču na sposobnost naknadnog razvoja embriona i njegove implantacije.

4. Da li znate šta je time-lapse tehnologija ?
Embrioni su veoma male strukture koje nisu vidljive golim okom i za njihovo posmatranje koristi se mikroskop sa velikim uvećanjem, iako to uključuje njihovo vađenje iz inkubatora i prekid optimalnih uslova kulture. Ali „time-lapse“ inkubatori sadrže kameru koja omogućava gledanje embriona sa spoljnog ekrana bez potrebe za vađenjem, što pogoduje stabilnosti procesa i omogućava dobijanje embriona visokog kvaliteta. Ova tehnologija se sastoji od sofisticirane procedure za snimanje slika, pomoću kojih se generišu video zapisi, iz serije fotografija koje se snimaju u određenim vremenskim intervalima (15-20 minuta). Tako možemo da vizualizujemo evoluciju svakog embriona u kontinuitetu, što omogućava bolju procenu njegove morfologije i optimizaciju njegovog odabira.
5. Zašto dolazi do neuspeha implantacije?
Postoji nekoliko razloga zašto se to može dogoditi. Da bi došlo do implantacije potrebni su kvalitetan embrion, receptivna materica i dobra komunikacija između njih dvoje. Dakle, svaki problem koji pogađa bilo koju od strana može ugroziti razvoj. Osim toga, postoje i druga pitanja regulisana zakonima biologije: ponekad embrion, iako je njegov spoljašnji izgled dobar, ne napreduje jer genetske informacije njegovih ćelija nisu ispravne, ili je lošeg kvaliteta, nema potencijal. Isto tako, anatomski problemi materice ili promene u endometrijumu takođe mogu otežati implantaciju.
6. Koliko se embriona obično dobije u procesu vantelesne oplodnje?
Broj dobijenih jajnih ćelija i dobijenih embriona je veoma promenljiv, jer zavisi od više faktora. Postoje različiti lekovi koji se mogu davati prateći različite smernice za dobijanje kvalitetnih jajnih ćelija i sperme, iako postoje određene individualne karakteristike koje ne možemo da menjamo (kao što je starost). Ali ono što zaista utiče na šanse za trudnoću je kvalitet embriona.
7. Šta da radim ako želim da doniram svoje preostale embrione drugim parovima?
Ako ste se ostvarili kao roditelji i želite da pomognete drugim parovima da ispune svoju želju da budu roditelji, zakonodavstvo na snazi u Srbiji dozvoljava doniranje embriona drugim parovima ili ženama kojima su potrebni. Za ovo, roditelji moraju da potpišu dokument o informisanoj saglasnosti, ugovor o donaciji i svoju ličnu i porodičnu istoriju bolesti kako bi pokazali da nemaju istoriju bilo kakve urođene bolesti. Štaviše, potrebno je izvršiti neke dodatne medicinske testove a najbolje je informisati se pre vaše procedure jer su potrebna testiranja za donore i donorke pre samog postupka VTO.
8. Da li je tačno da je u prvoj fazi razvoja ljudski embrion sličan embrionu ribe ili ptice?
Teoriju je formulisao nemački naučnik po imenu Ernst Hekel sredinom 19. veka i još uvek se proučava na Univerzitetu. Ovaj istraživač je primetio da su rani ljudski embrioni pokazali strukture slične onima koje se pojavljuju kod drugih životinjskih vrsta u odraslom dobu, kao što su rascepi koji podsećaju na škrge ili produžetak kičme koji bi mogao da dovede do repa. On je to nazvao teorijom rekapitulacije, jer je verovao da su tokom ranih faza embrionalnog razvoja organizmi „rekapitulirali“ svoje početne evolucione korake. Iako je teorija rekapitulacije delimično odbačena u svojoj najbukvalnijoj verziji, neki njeni aspekti ostaju prihvaćeni, kao što je činjenica da se najprimitivnije strukture formiraju u ranim fazama razvoja, a one koje su stečene evolutivno se pojavljuju u kasnijim fazama.
Izvor: dexeus.com