Nova velika studija otkriva ograničene dokaze po kojima se čini da hrana obogaćena vitaminom D povećava šansu za roditeljstvo.
Manjak vitamina D je široko rasprostranjen (do 50%) među svim ženama reproduktivnog doba. Za one sa niskim nivoom ovog vitamina, studije odavno sugerišu povezanost sa faktorima vezanim za neplodnost kao što je endometrioza, dok su viši nivoi vitamina D u serumu povezani sa većom šansom za trudnoću i živo rođenje. Međutim, malo se konkretno zna o dodacima vitamina D i ako njihova uloga zaista poboljšava izglede za začeće i rođenje deteta.

Sada, novo istraživanje za koje se smatra da je prvo takve vrste, zaista sugeriše pozitivnu korist od povećanog unosa vitamina D kroz dodatak ishrani.
Ova velika studija iskoristila je ono što autori opisuju kao „jedinstveni socijalni eksperiment“ – obavezni program ishrane u Danskoj između 1962. i 1985. u kom su običan margarin obogatili vitaminom D – da bi se ispitala veza između suplementacije i stope živog rođenja kod više od 16.000 neplodnih žena. A rezultati tog programa daju neku verodostojnost tvrdnji da neplodne žene sa dovoljnim nivoom vitamina D „imaju povećanu šansu“ da postanu majke.
Ukupni izgledi za živo rođenje 12 meseci nakon dijagnoze neplodnosti značajno su porasli (ILI 1,87, 95% CI 1,68-2,08) kod pacijentkinja koje su otkrile da su neplodne tokom programa sa obogaćenim margarinom.
Za žene kojima je dijagnostikovana neplodnost u periodu neposredno po završetku programa, šansa je bila 52% veća. Ova poslednja stopa upoređuje se sa onima kod kojih je neplodnost dijagnostikovana više od godinu dana nakon završetka programa i samim tim nisu bili izloženi dodatnom vitaminu D.

Kohort studija je povezana sa danskim registrom medicinskih rođenja koristeći jedinstveni lični identifikacioni broj svake pacijentkinje, sa svim analizama prilagođenim starosti žene kod primarne dijagnoze neplodnosti. Prestanak programa sa obogaćenim margarinom 31. maja 1985. dao je autorima fiksnu tačku razdvajanja istraživačke populacije na tri dijagnostičke grupe:
- Prva – od juna 1980. do maja 1985.
- Druga – od juna 1985. do avgusta 1986.
- Treća – od septembra 1986. do avgusta 1991.
Udeo (15%) žena iz prve grupe – odnosno onih koje su izložene programu obogaćenog margarina vitaminom D – koje su imale živo rođenje, bio je veći nego za one iz druge (12%) i treće „neeksponirane“ grupe ( 9%).
Kalendarsko razdoblje začeća nije bitno uticalo na povezanost između izlaganja vitaminu D i živorođenja. O tome svedoči stalno veći udeo živorođenih među ženama koje su začele tokom jeseni i zime (od oktobra do marta) kada se u Danskoj događa vrlo ograničena sinteza vitamina D.

Uprkos prijavljenoj dobrobiti, studija je imala nekoliko priznatih ograničenja, najmanje što autori nisu imali saznanja o tome koliko je žena primilo tretman plodnosti nakon perioda ispitivanja vitamina D; kod velike većine žena nije utvrđen konkretan uzrok neplodnosti; margarin je pored vitamina D obogaćen i vitaminima A i E; podaci ne uključuju konfuzije kao što su BMI i pušenje; i nisu bile dostupne informacije o tome da li su učesnici dodavali samostalno vitamin D, pored obogaćenog margarina.
Šta predlažu dokazi iz studija koje se odnose na ovaj i druge dodatke ishrani i njihovu povezanost sa natalitetom?
Veliki broj podataka je iz ispitivanja koja se odnose na mušku neplodnost, uključujući izveštaj objavljen ove godine o antioksidansima. Ova multientrična studija nije otkrila poboljšanje stope nataliteta ili prirodne trudnoće lečenjem muškaraca dodacima kao što su vitamin C i E, l-karnitin, cink i selen. Cochrane pregled antioksidansa za mušku suptilnost utvrdio je trenutne dokaze „nepobedivim“.
Rezultati randomizovanog kontrolisanog ispitivanja na više od 2000 pacijenata muškog pola sa planiranim tretmanom plodnosti takođe čine negativna očitavanja. Studija nije podržala upotrebu dodataka folne kiseline i cinka nakon što nisu pokazali poboljšanje nataliteta.

U poređenju, međutim, izgleda da rezultati sa vitaminom D barem nude obećanje za neplodne parove. Na osnovu toga, treba li ženama ponuditi dodatke vitaminu D ako testovi pokažu da su njihovi nivoi niski? Nije iznenađujuće da autori ove poslednje studije kažu da je potreban dalji rad – uključujući uključivanje u potencijalne mehanizme koji povezuju vitamin D sa povećanom šansom za uspeh, u vrstu pojedinaca koji bi mogli imati koristi i optimalnu dozu za suplementaciju.
Ovo odjekuje zaključkom istraživača koji stoji iza najnovije meta-analize nivoa vitamina D i rezultata ART-a. Iako su otkrili jaku vezu između niskog nivoa vitamina D i niže stope živorođenosti, istraživači su upozorili i da to ne znači da suplementacija nužno povećava šanse za rođenje deteta nakon tretmana nelodnosti. Njihova poruka je bila umesto toga da su potrebna randomizirana kontrolisana ispitivanja kako bi se dodatno ispitala teorija da bi nadoknada deficita vitamina D mogla da koristi neplodnim parovima.
Za sva dodatna pitanja možete pozvati Centar za vantelesnu oplodnju na besplatan broj 0800 333 030.
Izvor: www.focusonreproduction.eu