Od 1950. godine u konstantnom je padu stopa rađanja. Trenutno je u mnogim zemljama na istorijski niskom nivou, negde čak toliko niskom da ne zadovoljava ni osnovne kvote za samoodrživost populacije. U isto vreme, u nekim zemljama Afrike, stopa rađanja konstantno je u porastu.
Globalna stopa plodnosti, koja predstavlja prosečan broj novorođenih, zdravih beba u životu jedne žene, znatno je opala od 1950. godine. U 2017.godini 91 zemlja (uključujući Španiju, Portugal, Norvešku, Bugarsku, Grčku i Kipar) imala je stopu rađanja manju od dva, što je nedovoljno za održivost trenutnog broja stanovnika. S druge strane, 104 zemlje su u istom vremenskom periodu beležile konstantni rast broja stanovnika zahvaljujući visokim stopama rađanja. Najnižu stopu imao je Kipar gde je u proseku jedna žena imala jedno dete, nasuprot Nigeriji koji je imala najveću stopu rađanja – jedna žena u proseku ima sedmoro dece.
,,Statistički podaci ukazuju na veliki jaz u stopi rađanja” izjavio je doktor Kristofer Majer, direktor iz Instituta za zdravstvene mere i procene. ,,Niže stope plodnosti jasno su povezane sa boljim kvalitetom života, lakšim pristupom medicinskim ustanovama, ali moram da naglasim da imaju veze i sa izborom same žene za kasniju trudnoću zbog dužeg školovanja i karijere”.
Pored ovih novih otkrića, ovo kompleksno istraživanje je ustanovilo da se uprkos sveopštem padu stope plodnosti sa 4,7 na 2,4 globalni rast broja stanovnika nastavlja i to za 83,8 miliona godišnje još od 1985.godine.
Istovremeno na državnom nivou od 1950 do 2017.godine sve zemlje beleže pad na polju rađanja. Samo u 2017. rezultati su varirali od broja 1 na Kipru, do broja 7,1 u Nigeriji.
Autori naglašavaju da ovo globalno istraživanje treba uzeti sa malom rezervom jer ne prikazuje dovoljno detaljno različite vremenske periode kao ni detaljne različite geografske oblasti. Vidljive su velike razlike u stopama rađanja kod žena različitih starosnih doba – recimo kod žena mlađih od 25 godina stopa rađanja je bila znatno niža nego kod žena starijih od 25 godina. Slične razlike možemo videti i među državama- od 59 država sa stopom većom od 3 čak 41 država je iz Saharske regije, a samo 6 država se nalazi u Severnoj Africi i na Bliskom istoku.
Ovo istraživanje pokazuje i da čak 33 zemlje imaju negativan prirodni priraštaj još od 2010.godine, uključujući Estoniju, Ukrajinu, Belorusiju, Grčku, Bugarsku. Autori naglašavaju da i mnoge druge zemlje pokazuju tendenciju opadanja prirodnog priraštaja. Smanjenje populacije, ali i njeno ubrzano starenje, nose sa sobom ozbiljne implikacije na kulturu, ekonomiju, ali i na društvo.
Studija ne nudi nikakvo objašnjenje zbog čega se konkretno pojavljuje pad nateliteta, ipak autori nude kratkoročne opcije za smanjenje uticaja negativnog prirodnog priraštaja na celokupno društvo – državna podrška i promocija nateliteta i rađanja, liberalnija migrantska politika, ali i kasniji odlazak u penziju.
Izvor: ESHRE