ODABRANI TEKSTOVIU FOKUSU INTERESOVANJAVESTI ŠTA MOŽE, A ŠTA NE MOŽE U SRBIJI? NOVI ZAKON O BMPO 19/08/2018 Srbija je dobila novi Zakon o biomedicinski potpomognutoj oplodnji maja 2017. godine. Istraživali smo šta nam je sve novo doneo ovaj Zakon jer je od krucijalne važnosti za parove i pojedince kojima je potreban neki vid potpomognute oplodnje. Nakon usvajanja Zakona ostala su nerazjašnjena mnoga pitanja koja je potrebno rešiti i urediti, a kako nadležni kažu – pravilnici će definisati sve. Rok za donošenje ovih pravilnika je 18 meseci od usvajanja Zakona, a Udruženje Šansa za roditeljstvo tražilo je zvaničnim dopisima više puta da bude deo radnih grupa koje rade na izradi ovih akata kako bi zastupalo prava i potrebe ljudi koji su u borbi za potomstvo. Ipak, pozitivan odgovor nikad nismo dobili sa opravdanjem da nismo stručni za odlučivanje o implementaciji ovog Zakona. Ostaje nam da sačekamo predviđena akta do novembra 2018. godine i uverimo se u sveobuhvatnu primenljivost novog Zakona i pravilnika. Šta sve uređuje novi Zakon o BMPO? Uprava za biomedicinu najznačajnija je ustanova koja vodi jedinstveni Državni registar postupaka BMPO, ona izdaje dozvole za rad klinika koje se dobijaju na neodređeno vreme. Od 1. jula 2018. godine tim koji izvodi BMPO u okviru klinike, po Zakonu, mora imati doktora medicine – specijalistu ginekologije sa užom specijalnošću – fertilitet, embriologa, urologa i medicinsko-laboratorijskog tehničara. Centar za BMPO je zdravstvena ustanova ili privatna praksa koja obavlja delatnosti BMPO (klinika), a Banka reproduktivnih ćelija, tkiva i embriona je zdravstvena ustanova u kojoj se obavljaju najmanje delatnosti dobijanja, obrade, očuvanja, skladištenja i distribuiranja reproduktivnih ćelija i tkiva, kao i delatnosti skladištenja i distribuiranja embriona. Ko sve može na BMPO? U proces BMPO mogu biti uključeni: muž i žena, odnosno vanbračni partneri, punoletna i poslovno sposobna sama žena, i žena ili muškarac koji su upotrebu svojih reproduktivnih ćelija odložili iz medicinskih razloga. Muškarac samostalno ne može ući u proces BMPO, dok žena može. Ukupan broj ranih embriona koji se unose u telo žene određuje tim koji izvodi proces, a o broju ranih embriona koji se unose u telo žene potrebna je zajednička pismena saglasnost oba partnera. Što se tiče zamrzavanja – ćelije i embrioni mogu se čuvati 5 godina, a nakon tog perioda uz molbu i uz opravdane razloge – mogu se čuvati još 5 godina. Takođe, reproduktivne ćelije ili embrioni mogu se preneti u drugi BMPO centar na teritoriji Srbije radi korišćenja u procesu BMPO. Što se tiče donacije, najpre treba objasniti: donacija podrazumeva primanje doniranog reproduktivnog materijala koji se koristi u procesu vantelesne oplodnje, što znači jednom paru može biti potrebna donirana jajna ćelija, doniran spermatozoid ili doniran embrion. Ukoliko žena nema svojih reproduktivnih ćelija – za oplodnju se koriste jajne ćelije donatorke, ukoliko muškarac nema svojih spermatozoida – za oplodnju se koriste donirani spermatozoidi, a ukoliko par nema ni jajnih ćelija ni spermatozoida – koriste se donirani embrioni. Novi Zakon dozvoljava poklanjanje tj. darivanje reproduktivnih ćelija ili embriona paru koji je u nemogućnosti da ima svoje reproduktivne ćelije ili embrione, što u stvari znači da je dozvoljeno preko Banke reproduktivnih ćelija donirati reproduktivne ćelije i embrione. Striktno je zabranjeno nuđenje semenih ćelija, jajnih ćelija i embriona radi sticanja bilo kakve koristi. Reproduktivne ćelije jednog davaoca kao i darovani embrion jednog para (bračni ili vanbračni) mogu se upotrebljavati za BMPO samo jednog para ili jedne žene (koja je sama u postupku BMPO). Ukoliko ne dođe do rođenja deteta – preostale reproduktivne ćelije i embrioni mogu se upotrebiti kod BMPO sledećeg para ili žene, a ukoliko dođe, upotrebljava se isključivo za ponovljeni postupak BMPO kod tog istog para ili žene. Ukoliko se reproduktivne ćelije ne mogu obezbediti u Republici Srbiji, dozvoljen je uvoz/izvoz istih. Dete začeto BMPO postupkom, reproduktivnim ćelijama davaoca, ima pravo da iz medicinskih razloga traži od Uprave za biomedicinu podatke iz državnog registra, koji se odnose na davaoca reproduktivnih ćelija, kada navrši 15 godina i kada je sposobno za rasuđivanje. Pravo se odnosi na podatke od medicinskog značaja za dete, njegovog budućeg supružnika i njihovo potomstvo. Zdravstveni radnik koji leči dete začeto u BMPO postupku, može iz medicinskih razloga tražiti uvid u državni registar koji vodi Uprava za biomedicinu kako bi otklonio rizik po zdravlje deteta. Dozvoljena je preimplantacijska analiza embriona (PGS i PGD) i to ukoliko postoji opasnost od prenošenja nasledne ili genetske bolesti ili zbog više ponovljenih neuspešnih pokušaja vantelesne oplodnje. Dozvolu za dijagnostički postupak daje Uprava za biomedicinu, na osnovu multidisciplinarnog konzilijarnog veća za pitanja dijagnostike. Surogat je Zakonom u potpunosti zabranjen. Naglašeno je da će čuvanje reproduktivnih ćelija plaćati Država. Kazne za neovlašćene radnje u postupku BMPO su povećane u odnosu na stari Zakon, a neke su i dvostruko veće. Novi ZAKON O BIOMEDICINSKI POTPOMOGNUTOJ OPLODJI možete pogledati na linku: ZAKON Izvor: Magazin Šansa za roditeljstvo ŠTA MOŽE, A ŠTA NE MOŽE U SRBIJI? NOVI ZAKON O BMPO was last modified: August 24th, 2021 by Sansa 0 komentara 6 Facebook Twitter Google + Pinterest Sansa MOŽDA TE ZANIMA I OVO... BESPLATNA RADIONICA SA KONSULTACIJAMA – ŠTA RADITI... RADIONICA – ŠTA RADITI NAKON NEUSPELIH TRANSFERA? LOKALNE SAMOUPRAVE – FINANSIRANJE VTO – 2024 ŠTA VAS OČEKUJE NAKON EMBRIOTRANSFERA KAKO POVEĆATI FAMOZNI AMH – STUDIJA DA LI ĆE ME VTO BOLETI? ŠTITNA ŽLEZDA, HORMONI ŠTITNE ŽLEZDE I NJIHOV... DRUŽENJE U ŠANSI – USVAJANJE OPCIJA ZA NAPREDNO TESTIRANJE KVALITETA SPERME ULTRAZVUK UBRZAVA SPERMATOZOIDE PROLEĆNO DRUŽENJE U ŠANSI POSAO I VANTELESNA OPLODNJA SIGURNOST I POVERENJE – KLJUČ USPEHA KRATKA PRIČA – SUŠTINA BORBE DA LI STE DOŽIVELI POBAČAJ?