MAGAZIN ŠANSA ZA RODITELJSTVOSVE ŠTO STE ŽELELI DA ZNATE O…U FOKUSU INTERESOVANJA KOLIKO JE VAŽNA ULOGA EMBRIOLOGA U VTO PROCEDURI? 25/03/2021 GAK Narodni front jedna je od vodećih klinika za ginekologiju i akušerstvo u Srbiji. Pored Kliničkog centra Srbije, odeljenja za ginekologiju i akušerstvo, ova klinika je druga adresa na koju veliki broj parova dolazi što zbog komisijskog pregleda za VTO, što zbog same VTO procedure. Sa Anom Jeremić, ESHRE sertifikovanim kliničkim embriologom, specijalistom ćelijske biologije i histologije, šeficom kabineta za embriologiju GAK Narodni front razgovarali smo o jajnim ćelijama, spermatozoidima i embrionima. O tome koliko je važna uloga embriologa u VTO proceduri, koliko nove metode u IVF laboratoriji zaista povećavaju šansu za uspeh, ali i tome šta je tačno ključno za uspeh jedne VTO procedure. 1. Embriolog je važan u procesu IVF-a, smatrate li da je uloga embriologa krucijalna u uspehu VTO procesa? U IVF procesu je sve važno: sveobuhvatna priprema pacijenata za postupak, adekvatna stimulacija u toku samog postupka i mnoge druge stvari, a sve u cilju dobijanja što većeg broja zrelih i kvalitetnih jajnih ćelija, pripreme endometrijuma… Zapravo, nema ničeg što nije važno, jer možda će sitnica prevagnuti na tom tasu i dovesti do (ne)uspeha. Od momenta kolekcije jajnih ćelija na aspiraciji folikula, pa sve do embriotransfera, embriolog je ključan. Kako će embriolog raditi posao, pored iskustva, zavisi od više činilaca: koliko je zrelih MII ćelija i kakvog su kvaliteta, kakav je muški uzorak, kakvi su uslovi u laboratoriji, kakva je oprema kojom raspolaže, kakvi su medijumi itd. Komunikaciju između embriologa i pacijenata smatram vrlo važnom, pacijenti od embriologa treba da dobiju sve informacije. Pacijenti ne treba da se izvinjavaju jer “imaju još jedno pitanje” -njihovo je pravo da dobiju sve informacije, “glupih” pitanja nema. 2. Koliko nove metode (Embryoglue, Asistirani hatching, PGT-PGS i PGD) mogu uticati na ishod? Preimplantaciona genetička dijagnostika, kao najranija moguća forma prenatalne dijagnostike, koristi se kod parova čije bi potomstvo imalo velike šanse da nasledi bolest ili hromozomsku abnormalnost i to u slučaju: nekoliko prethodno prekinutih trudnoća zbog hromozomskih i genetskih abnormalnosti ploda, ponavljanih pobačaja zbog nebalansiranih hromozomskih rearanžmana, već obolelog deteta, kod nosioca monogenskih bolesti i mitohondrijalnih DNK mutacija, genetske predispozicije za malignitet i HLA tipizacije. Kada govorimo o primeni PGT-a kod neplodnih parova u cilju povećanja uspeha vantelesne oplodnje indikacije su sledeće: starija životna dob žene, teški oblici muškog infertiliteta, ponavljani neuspesi implantacije embriona nakon vantelesne oplodnje i ponavljani pobačaji. Smatram da od PGT metode pacijenti mogu imati veliku korist, ipak treba voditi računa da se ove metode koriste iskjučivo u medicinski indikovanim slučajevima. Da li Asistirani hatching, kao pomoć embrionu u oslobađanju iz svoje opne i implantaciji, treba koristiti kod svih parova ili ne, studije daju oprečne rezultate. U svakom slučaju, u rukama iskusnog embriologa, štete nema. To je jedan od razloga zašto se ova metoda na nekim klinikama rutinski koristi. Smatram da se i Asistirani hatching treba koristiti samo kod određenih grupa pacijenata (žene kasnije životne dobi i/ili žene sa povišenim vrednostima FSH u folikularnoj fazi, parovi sa neuspelim prethodnim VTO pokušajima, slučajevi kad je zona pellucida zadebljala, nakon odmrzavanja embriona usled otvrdnjavanja zone prilikom procesa krioprezervacije). Pristalica sam upotrebe Embryoglue i koristim ga za svakog pacijenta. Verujem da i on u određenoj meri doprinosi povećanju uspeha. 3. Šta je važnije za uspeh – jajna ćelija ili spermatozoid? Ako bih se morala odlučiti između jajne ćelije i spermatozoida, dala bih blagu prednost jajnoj ćeliji, ali i jajna ćelija i spermatozoid i endometrijum imaju svoju esencijalnu ulogu i ne može se reći ko od njih daje veći ili manji doprinos. Zajednička genetika i kompatibilnost su takođe od velike važnosti. U zavisnosti od toga šta je uzrok steriliteta, zavisi i doprinos svega navedenog. Svaki par je priča za sebe. 4. Možete li videti pod mikroskopom da je jajna ćelija loša? Prilikom same aspiracije folikula, jajne ćelije se skupljaju, identifikuju i na osnovu izgleda oocyte-corona-cumulus complex-a vrši se preliminarna evaluacija i može se naslutiti kvalitet jajne ćelije. Tek nakon što očistimo ćelije i pogledamo ih pod invertnim mikroskopom, vidimo da li je reč o MII, MI, GV ili atretičnoj ćeliji. Takođe, pored klasifikacije oocita možemo videti i eventualne morfološke abnormalnosti jajnih ćelija kao što su: granulacije citoplazme različitog tipa, prisustvo inkluzija, vakuola, glatkog endoplazmatičnog retikuluma, fragmentacija i nepravilan oblik i veličina polarnog tela, nepravilan oblik i veličina periviteliniskog prostora i prisustvo fragmenata u njemu, zadebljana zona pelucida, giant ćelije koje imaju više od jednog hromozomskog seta itd. Ovo su samo neki od loših prognostičkih markera na osnovu kojih stičemo uvid kakvog su kvaliteta jajne ćelije. 5. Kako vršite ocenjivanje embriona? Embrione klasifikujemo prema smernicama Instanbul konsenzusa iz 2011. godine uz male modifikacije. Rangiranje embriona drugog i trećeg dana vršimo prema broju blastomera i njihovom međusobnom odnosu, kao i procentu fragmentacije. Na primer, idealan embrion drugog dana je gradusa 1 i njega označavamo sa 4A, što bi značilo da se sastoji od četiri simetrične blastomere sa maksimalnom fragmentacijom do 10%. Kako se gradus povećava broj blastomera sve više odstupa od idealnog (4 za drugi, 8 za treći dan), procenat fragmentacije se povećava itd. Time se potencijal tog embriona za implantaciju smanjuje. Za klasifikaciju blastocista koristimo Gardnerov sistem rangiranja. Prema ekspanziji blastocela podela je na 6 gradusa (1-6), a prema kvalitetu unutrašnje ćelijske mase i trofektoderma na tri gradusa (A-C). Tako npr. kada blastocistu rangiramo 5AA, znači da govorimo o blastocisti koje je krenula da “hatchuje” (ali još nije izašla iz zone pelucide), da njena unutrašnja ćelijska masa sadrži puno gusto pakovanih ćelija, a da trofektoderm čini puno ćelija koje formiraju kohezivni epitel. To bi bilo idealno da vidimo petog dana. 6. Šta je ključno za uspeh jednog IVF tima po vašem mišljenju? Ključ za uspeh IVF tima je pre svega individualni pristup svakom pacijentu. Pored toga od velike važnosti su i timski duh i dobri međuljudski odnosi, ali i konstantna težnja za napredovanjem u struci i ostvarivanjem što boljih rezultata. Svi članovi IVF tima su podjednako važni bez obzira na delokrug njihovih zaduženja i posla koji obavljaju u okviru tima i moraju uvek imati na umu da su oni tu zbog pacijenata. 7. Šta biste poručili svim parovima koji se suočavaju s problemom neplodnosti? Vantelesna oplodnja je jedna od grana medicine koja se ubrzano i neprekidno razvija. Stvari koje su do pre samo desetak godina bile nezamislive, danas su u svakodnevnoj primeni. Budite uporni. Postoji velika šansa da ćete doći do svog cilja. Autorka: Sandra JovanovićŠansa za roditeljstvo Izvor: MAGAZIN ŠANSA ZA RODITELJSTVO 9. Zabranjeno kopiranje i preuzimanje dela ili celog teksta, kao i slika iz Magazina bez navođenja izvora! KOLIKO JE VAŽNA ULOGA EMBRIOLOGA U VTO PROCEDURI? was last modified: April 21st, 2021 by Miroslava 0 komentara 3 Facebook Twitter Google + Pinterest Miroslava MOŽDA TE ZANIMA I OVO... BESPLATNA RADIONICA SA KONSULTACIJAMA – ŠTA RADITI... RADIONICA – ŠTA RADITI NAKON NEUSPELIH TRANSFERA? LOKALNE SAMOUPRAVE – FINANSIRANJE VTO – 2024 ŠTA VAS OČEKUJE NAKON EMBRIOTRANSFERA KAKO POVEĆATI FAMOZNI AMH – STUDIJA DA LI ĆE ME VTO BOLETI? ŠTITNA ŽLEZDA, HORMONI ŠTITNE ŽLEZDE I NJIHOV... DRUŽENJE U ŠANSI – USVAJANJE OPCIJA ZA NAPREDNO TESTIRANJE KVALITETA SPERME ULTRAZVUK UBRZAVA SPERMATOZOIDE PROLEĆNO DRUŽENJE U ŠANSI POSAO I VANTELESNA OPLODNJA SIGURNOST I POVERENJE – KLJUČ USPEHA KRATKA PRIČA – SUŠTINA BORBE DA LI STE DOŽIVELI POBAČAJ?