NOVOSTI IZ VTO SVETASVE ŠTO STE ŽELELI DA ZNATE O…U FOKUSU INTERESOVANJAVESTI DONACIJA I (EPI)GENETIKA 28/05/2021 Najveća dilema svih parova i singl žena koji do bebe moraju kroz postupke donacije jajne ćelije ili embriona je: da li imam uticaja na gene deteta iz donacije? Često nam je to i prepreka da uđemo u ovakav postupak, a ponekad je samo donacija način da budemo roditelji. Ovaj tekst će razrešiti neke nedoumice. Naime, možda imamo uticaja na funkciju gena iako nemamo na strukturu – to su dobre vesti za nas. Možda ste već čuli za termin „epigenetika“, ako niste, u pitanju je relativno nova nauka, koja pre 15-20 godina nije postojala, i ona ispituje kako čovekova okolina i njegovi geni zajedno deluju na zdravstvene ishode. Doktor nam objašnjava zašto je to važno za lečenje neplodnosti (posebno kod donacije jajne ćelije) i trudnoću. Pre 20 godina imali smo vrlo ograničena saznanja o tome šta je genetika. U ranim danima, nakon što su Votson i Krik otkrili dvostruku spiralu DNK, kada je genetska revolucija zaista započela, široko se verovalo da geni deluju na vrlo jednostavan način – imali su funkciju, koju su ili ispravno ispunjavali ili ne. Danas znamo da je genetika značajno složenija od toga. Naši geni ne samo da imaju više funkcija već se te funkcije mogu međusobno povezati, a genski klasteri mogu zajedno raditi kako bi postigli još neke funkcije. Takođe, naučili smo da geni ne deluju uvek na isti način i istim intenzitetom. Uticaj gena na određenu funkciju može da se pojačava, a može i da se smanjuje. Međutim, na te funkcije ne utiču samo drugi geni, već i okolina. Zapravo, okolina je ta koja u velikoj meri određuje koliko je gen uključen ili isključen. Taj proces (uticaj okoline na funkciju gena, a ne na strukturu gena) zapravo je ono što se naziva epigenetikom. Zašto je to postalo tako važan aspekt medicine u praktično svim područjima? Epigenetika je važna jer nam govori na koji način naši geni funkcionišu, a to je pitanje od suštinskog značaja. Ako su geni prekomerno ili premalo uključeni, to može dovesti do čitavog niza medicinskih problema. Čak može odrediti životni vek. Stoga je ova epigenetska obrada od velike važnosti u upravljanju dijagnozom bolesti i u našem opštem razumevanju kako rade naši geni. Otkrili smo da su različite okolnosti važne (bilo da pušimo ili ne pušimo, jedemo određenu hranu ili ne, uzimamo određene lekove, pijemo određena pića, više smo ili manje na suncu) i utiču na naše gene, na to koliko dobro ili loše rade. Ali, devet meseci koje provodimo u majčinoj utrobi je najvažnije vremensko razdoblje za određivanje načina na koji će naši geni raditi tokom našeg života. Ti meseci su presudni. Ovo je prvi put prepoznato kada se razvila hipoteza koja je sugerisala da će način na koji žena prolazi kroz trudnoću (drugim rečima, kako ona doživljava trudnoću, posebno u kriznim razdobljima) kasnije uticati na zdravlje njenog deteta. Tako je uočena povezanost između gladi u Evropi i kasnijeg porasta hipertenzivnih bolesti kod potomaka s hroničnim bolestima itd. Dakle, intrauterino razdoblje je vrlo važno u programiranju naših gena za budućnost. Ovo je pitanje koje mi pacijenti, posebno oni koji razmišljaju o korišćenju donorskih jajnih ćelija, uvek postavljaju: “Doktore, hoće li ovo dete imati bilo kakav genetski odnos sa mnom, budući da je, očigledno, njegova genetska majka donorka jajnih ćelija? “ Moj je odgovor na ta pitanja uvek isti. A to je da, s čisto genetske tačke gledišta, ova pacijentkinja očigledno neće imati genetski odnos sa svojim detetom jer svi geni (ženski) dolaze od donorke jajne ćelije, ali to ne znači da neće imati veliki uticaj na to kako će ti geni raditi tokom celog života ovog deteta. Jer, ovo će dete provesti devet meseci u njenoj materici, a tih devet meseci biće od presudne važnosti u programiranju gena njenog deteta. I to nije sve. Najneverovatniji zaključak jeste da ne utiče majka (u tih devet meseci) samo na gene svog deteta, već utiče na dalji tok prenosa informacija kroz gene. “Programiranje” tih gena, koje se dešava dok je dete u materici, mogu naslediti sledećih pet generacija. Znači da kao majka (čak i ako ste koristili donorske jajne ćelije), kroz svoje okruženje, trudnoćom, programiranjem gena svog deteta, možete uticati ne samo na svoje dete, već i na dete svog deteta, i još na tri ili četiri generacije. Iako koristite donatorske jajne ćelije, i dalje imate značajan uticaj na gene svoje dece. Razmislite o tome. Možda će vam malo olakšati odluku o korišćenju donorskih jajnih ćelija. Ukoliko imate bilo koje pitanje možete kontaktirati Centar za vantelesnu oplodnju na 0800 333 030 ili direktno Udruženje Šansa za roditeljstvo na 061 624 5224 Izvor: www.centerforhumanreprod.com DONACIJA I (EPI)GENETIKA was last modified: May 28th, 2021 by Miroslava 1 komentar 6 Facebook Twitter Google + Pinterest Miroslava MOŽDA TE ZANIMA I OVO... VARIKOKELA – UZROCI I REŠENJA INSULINSKA REZISTENCIJA I PROCEDURA VANTELESNE OPLODNJE Zaledite svoj reproduktivni materijal na vreme BESPLATNA RADIONICA SA KONSULTACIJAMA – ŠTA RADITI... LOKALNE SAMOUPRAVE – FINANSIRANJE VTO – 2024 ŠTA VAS OČEKUJE NAKON EMBRIOTRANSFERA DA LI SE MOŽE POVEĆATI FAMOZNI AMH... DA LI ĆE ME VTO BOLETI? ŠTITNA ŽLEZDA, HORMONI ŠTITNE ŽLEZDE I NJIHOV... DRUŽENJE U ŠANSI – USVAJANJE OPCIJA ZA NAPREDNO TESTIRANJE KVALITETA SPERME ULTRAZVUK UBRZAVA SPERMATOZOIDE PROLEĆNO DRUŽENJE U ŠANSI POSAO I VANTELESNA OPLODNJA SIGURNOST I POVERENJE – KLJUČ USPEHA