MAGAZIN ŠANSA ZA RODITELJSTVONOVOSTI IZ VTO SVETAU FOKUSU INTERESOVANJAVESTI DESET GODINA I DESET NOVINA U SVETU PLODNOSTI 22/04/2020 Robert G. Edvards, fiziolog koji je započeo in vitro oplodnju, izneo je sledeću napomenu: „ Želeo sam da tačno utvrdim ko je glavni, da li je to bio Bog ili su to naučnici u laboratoriji “, i dodao: „ To smo bili mi. “ Od kako je prva IVF beba rođena 1978. godine – naizgled natprirodna sposobnost da ujedini spermatozoid i jajnu ćeliju van tela i da ih implantira direktno u matericu, proglašena je za najznačajnije dostignuće u plodnosti do danas. Omogućeno je rađanje miliona beba koje se inače ne bi rodile – to je bilo revolucionarno. Dok smo još uvek daleko od budućnosti u kojoj žena može da analizira svoju jajnu ćeliju dodirom pametnog telefona ili u kojoj muškarac može da testira broj svojih spermatozoida pokretom pametnog sata, pogledajmo neke od najvećih postignuća u plodnosti od 2010. godine do sada. 1. Zamrzavanje jajnih ćelija se više ne smatra eksperimentalnim Naučnici decenijama lako mogu da zamrznu embrione i spermatozoide, ali tek 2012. godine zamrzavanje jajnih ćelija je prestalo da bude eksperimentalna procedura, uključujući pacijente obolele od raka, žene bez partnera i one koji žele ili treba da odlože rađanje dece. Sposobnost uspešnog zamrzavanja jajnih ćelija u poslednjih 10 godina bila je jedno od većih, ako ne i najvećih dostignuća. Ranije su jajne ćelije – koje su najveće ćelije u ljudskom telu i zadržavaju puno vode – bile izazov za zamrzavanje, jer bi se kristali leda razvili i oštetili ćeliju. Ali pomoću usavršene procedure zamrzavanja (vitrifikacije) stručnjaci mogu zamrznuti ćelije tako brzo da ledeni kristali nemaju šansu da se formiraju. 2. Pouzdanije možemo odabrati najbolje embrione za IVF IVF je skupa procedura, a da ne spominjemo emocionalnu i fizičku iscrpljenost. Važno je, odabrati najbolje i najkompetentnije embrione za transfer. Genetsko testiranje embriona u protekloj deceniji postalo je mnogo pristupačnije. Napredovanje koje je omogućilo da se odaberu najsnažniji embrioni za implantaciju je sposobnost da ih uzgajaju u laboratoriji dok ne dostignu ono što se naziva fazom blastociste (koja se javlja pet ili šest dana nakon oplodnje). Ako je embrion dovoljno zdrav da preživi do ove faze van tela, razmišljanje ide tako da kaže – veća im je šansa za implantaciju. Ovakav napredak u odabiru najboljih embriona dao je mogućnost transfera samo jednog ( a ne više ) embriona u matericu, čime je smanjen rizik od blizanaca i multiplih truidnoća. Tako smo smanjili i rizik u trudnoći. 3. Transplantacije materice nisu više poput naučne fantastike Ranije su jedine mogućnosti roditeljstva za žene koje nisu imale matericu ili koje nisu mogle da nose trudnoću bile usvajanje ili surogat, ali u 2013. godini, lekari u Švedskoj napravili su istorijski poduhvat nakon što je 35-godišnja pacijentkinja kojoj je presađena materica 61-godišnje žene, rodila zdravog dečaka. Tokom 2016. godine, lekari u Brazilu su ovu tehniku još više usavršili, objavivši da je 32-godišnja žena rodila uz pomoć materice koja je presađena od preminulog davaoca. 4. Muškarci koji su se ranije smatrali neplodnim imaju više mogućnosti Jedno od najvećih dostignuća je u pogledu muške neplodnosti. Muškarci koji stvaraju malo ili nimalo spermatozoida, ili koji su prethodno postali „sterilni“ zbog tretmana poput hemioterapije, sada imaju mogućnost da uz pomoć mikro-TESE metode, koja je razvijena krajem 1990-ih, a poboljšana tokom 2000-ih i popularizovana u poslednjoj deceniji. Ova metoda uključuje identifikaciju područja testisa koja imaju najbolju proizvodnju spermatozoida, a zatim uzimanje tih spermatozoida za upotrebu uz pomoć podržanih reproduktivnih tehnologija poput IVF-a. 5. Imamo više IUD opcija Intrauterini uređaji (spirala) imali su izrazito raznovrsnu prošlost. Prvi poznati uređaj koji je sličan IUD-u za ljude (razvijen 1909.god) navodno je uključivao „prsten napravljen od creva svilenih glista“. Od tada, IUD-ovi su prešli iz svilenih prstenova umotanih u srebro (što je, na iznenađenje, bojilo desni žene u crno-plavu boju) do bezbrojnih varijacija petlji, zavojnica i plastike…. Tokom 1970-ih, jedan od IUD uređaja bio je zloglasno povučen s tržišta nakon što je njegov loš dizajn povećao rizik od zaraze i neplodnosti kod žena, ali krajem 1980-ih i početkom 2000-ih, IUD je ponovno stekao popularnost. Tek 2013. godine, odobren je sledeći IUD i to je u stvari hormonska opcija sa malim dozama. Tokom 2015. i 2016. godine, Svetska zdravstvena agencija je odobrila još niže doze. Ove spirale su zaista izvršile revoluciju u kontracepciji, jer su veoma efikasne i dobro se podnose. Takođe su dragocene terapije za žene sa određenim stanjima, poput obilnih krvarenja iz materice, koje su se u prošlosti uglavnom lečile histerektomijom, odnosno radikalnim odstranjivanjem reproduktivnih organa. 6. Bolje zamrzavanje tkiva jajnika za kasniju upotrebu Za žene koje ne mogu zamrznuti svoje jajne ćelije, poput žena kojima je iznenada potrebno lečenje raka, zamrzavanje tkiva jajnika nudilo je šansu da sačuvaju svoje jajnike za kasniju reimplantaciju i upotrebu. Ovaj postupak dostupan je oko 20 godina, ali u poslednjih 10 godina došlo je do znatnog napretka u tehnici. Budući da većina žena koje su zamrzle tkivo jajnika još nije koristila ovo tkivo, postupak se i dalje smatra eksperimentalnim. 7. Sve bolje shvatamo kako način života utiče na plodnost Možda nije iznenađujuće da dijeta, dobar san i vežbe igraju veliku ulogu u plodnosti. I dok su naučnici još u ranim fazama pretpostavljali kako se hrana koju jedemo, spavanje i vežbanje odražavaju na plodnost, nedavna (iako ograničena) istraživanja nude više dokaza. Na primer, istraživanje naučnika sa Harvard Univerziteta za 2018. godinu utvrdio je da su folna kiselina, vitamin B-12, omega-3 masne kiseline i mediteranska ishrana povezani sa boljom plodnošću kod žena, dok je „nezdrava“ dijeta ( poput onih sa visokim unosom trans masti, crvenog i prerađenog mesa, dodanim šećerima i napicima zaslađenim šećerom) bila povezana sa lošijom plodnošću. Kod muškaraca, istraživači su otkrili da oni koji se pridržavaju zdrave ishrane imaju bolju plodnost, dok onima koji su koristili dijetu bogatu zasićenim i trans masnoćama imaju lošije rezultate. Umereno vežbanje deluje kao korisno, ali kada ti muškarci napornije vežbaju ( na primer, biciklom duže od pet sati nedeljno ) njihov broj spermatozoida može se smanjiti za gotovo polovinu. Muškarci koji spavaju šest do osam sati dnevno imaju veću proizvodnju i plodniji su od onih koji spavaju manje ili više. 8. Više žena je uključeno u klinička ispitivanja Većim delom prošlog veka plodne i trudne žene su bivale isključene iz većine kliničkih ispitivanja zbog straha od potencijalnih rizika za buduće ili trenutne trudnoće. Kao rezultat ovakvog stanja javio se veliki nedostatak u znanju koliko su sigurni i efikasni određeni lekovi za žene uopšte. U novije vreme mnogo se više radi na tome da žene budu zastupljenije u medicinskim istraživanjima. Kada pogledamo studije kardiologije i druge vrste studija, mnogo je više bilo muškaraca nego žena obuhvaćenih studijama, zato je fokusiranje studija na žene bilo revolucionarno za napredak ženskog zdravlja. 9. Sve bolje shvatamo preeklampsiju Iako su znakovi i simptomi preeklampsije iz udžbenika razumljivi – visok krvni pritisak, protein u urinu, oticanje, glavobolja, teško disanje i još mnogo toga – naučnici još uvek ne razumeju šta uzrokuje stanje, teško dijagnostikuju i predviđaju koja žena će to stanje razviti. Najefikasniji tretman preeklampsije je najmanje zadovoljavajući – to je porođaj. Međutim, istraživanja poslednjih godina pomogla su nam da poboljšamo razumevanje kako stanje napreduje u telu, a to istraživanje je dovelo do razvoja prvog krvnog testa koji se široko koristi u inostranstvu, a koji može tačno dijagnostifikovati stanje kod žena koje imaju preeklampsiju i njegov razvoj. To istraživanje je veoma važno, jer bi moglo da dovede do novih terapija za preeklampsiju u narednoj deceniji. Istraživanje iz 2017. godine je otkrilo da uzimanje 150 miligrama acetilsalicilne kiseline dnevno u periodu od 11. do 14. nedelje trudnoće pa sve do 36. nedelje može umanjiti šanse za razvoj preeklampsije. Ipak, velike doze ove kiseline mogu biti povezane i sa određenim rizicima po trudnoću, poput gubitka trudnoće ili određenih urođenih oštećenja, i nikako je ne bi trebalo uzimati bez konsultacije sa lekarom. 10. Imamo bolje operacije za očuvanje plodnosti za pacijente obolele od raka U prošlosti je dijagnoza raka grlića materice mogla da znači i nemogućnost začeća, jer je standardni tretman bio uklanjanje cele ili dela materice, ali nedavni napredak u operacijama očuvanja plodnosti pružao je pacijentkinjama koje imaju rak više mogućnosti. Na primer, postupak koji se zove trahelektomija ( postoji već decenijama, ali se sve češće koristi poslednjih godina ) omogućava lekarima da uklone samo grlić materice kod pacijenatkinja koji imaju rak grlića materice. Ovim pustupkom očuvava se materica za buduću trudnoću. Slično tome, poslednjih godina je pojačan pritisak da se karcinom endometrijuma konzervativnije leči – isprobavaju se hormonske terapije pre uklanjanja materice. Izvor: MAGAZIN ŠANSA ZA RODITELJSTVO 6. DESET GODINA I DESET NOVINA U SVETU PLODNOSTI was last modified: December 11th, 2020 by Miroslava 0 komentara 3 Facebook Twitter Google + Pinterest Miroslava MOŽDA TE ZANIMA I OVO... KAKO POVEĆATI FAMOZNI AMH – STUDIJA OPCIJA ZA NAPREDNO TESTIRANJE KVALITETA SPERME ŠTITNA ŽLEZDA, HORMONI ŠTITNE ŽLEZDE I NJIHOV... DRUŽENJE U ŠANSI – USVAJANJE DA LI ĆE ME VTO BOLETI? ULTRAZVUK UBRZAVA SPERMATOZOIDE PROLEĆNO DRUŽENJE U ŠANSI POSAO I VANTELESNA OPLODNJA SIGURNOST I POVERENJE – KLJUČ USPEHA KRATKA PRIČA – SUŠTINA BORBE DA LI STE DOŽIVELI POBAČAJ? 18. BROJ MAGAZINA ŠANSA ZA RODITELJSTVO NAŠE PALČICE OSMEH U VTO PROCEDURI IZLAZAK NA KOMISIJU I LABORATORIJSKE ANALIZE